Nutricionizam

Nutricionizam ili nauka o prehrani je primijenjena prirodna nauka koja proučava odnos između čovjeka i hrane, te implikacije koje proizlaze iz tog odnosa i reflektiraju se na sociološki, psihološki, fiziološki, hemijski i biohemijski aspekt života. Pokretanje dodiplomskog studija „Nutricionizma“ je proizašlo iz sve izraženije potrebe za obrazovanjem stručnih kadrova koji će biti osposobljeni za rad na poslovima vezanim uz sigurnost i kvalitetu hrane, za rad na planiranju i organizaciji prehrane te pripremi hrane, edukaciji i promociji zdravlja. Studijski program "Nutricionizam" je savremeno koncipiran program multidisciplinarne prirode. U središtu pažnje je prehrana čovjeka kao važan faktor u očuvanju zdravlja i obavljanju njegove svakodnevne aktivnosti. Da bi mogli kompetentno i visokoprofesionalno riješavati pitanja vezana uz prehranu, hranu i zdravlje, nužno je da na dodiplomskom nivou studenti steknu znanja o savremenim spoznajama iz temeljnih naučnih polja i grana poput hemije, biohemije, biologije, genetike, humane fiziologije, toksikologije i mikrobiologije, te sociologije i psihologije.  S obzirom na razvoj nauke, tehnike i tehnologije, otvoren je i prostor za proizvodnju tzv. „nove hrane“, a završetkom ovog studijskog programa dobio bi se stručni kadar koji je kompetentan da odgovori na sve izazove. 

Kombiniranjem teoretskih osnova i praktičnih iskustava, studenti stiču vještine koje će im omogućiti da djeluju kao kompetentni profesionalci u području nauke o hrani i nutricionizma. Specifičnost ovog studija jest usmjerenost prema prehrani, hrani biljnog i životinjskog porijekla, te njenoj ulozi u održavanju zdravlja.

Nastavni kadar obuhvata stručnjake iz prirodnih nauka, agronomije, prehrambenih tehnologija, društvenih i sportskih nauka, kao i medicine.

Prehrambeni sistem obuhvata sve elemente (okoliš, ljude, impute, procese, infrastrukturu, institucije itd.) i aktivnosti uključene u proizvodnju, preradu, distribuciju, pripremu i potrošnju hrane, i na kraju rezultate tih aktivnosti, kao što su socioekonomski i ekološki ishodi.  Rješavanje pitanja prehrane zahtijeva djelovanje u svim fazama prehrambenog lanca – od proizvodnje preko prerade do maloprodaje i potrošnje – i rezultira širim fokusom koji obuhvata cijeli prehrambeni sistem. 

 1. OPĆI PODACI O STUDIJSKOM PROGRAMU

Predloženi studijski program se realizuje kao dodiplomski studij koji traje šest semestara sa ukupno 180 ECTS kredita, a što je 30 ECTS kredita po semestru ili 60 ECTS kredita u jednoj godini. Jedan ECTS bod pretpostavlja 25 sati rada studenta.

CILJEVI STUDIJSKOG PROGRAMA I ISHODI UČENJA
a) Ciljevi studijskog programa i ishodi učenja su jasno definirani i podudarni sa sadržajemstudijskih programa i nivoom ciklusa studija i u skladu sa strategijom ustanoveCiljevi studijskog programa su da obrazuje kadrove iz oblasti nutricionizma, koji će istovremeno steći nizpotrebnih znanja o uticaju prehrane na funkcionisanje ljudskog organizma općenito.Također, na osnovustečenog znanja, vještina i kompentencija, bit će osbosobljeni uzeti aktivno učešće u proizvodnji, kakopostojećih prehrambenih proizvoda, tako i u kreiranju nove hrane i proizvodnji u specifičnim uslovima uz
primjenu inovativnih rješenja i drugih znanja i vještina, a od značaja za rad u osnovnim sektorimapoljoprivredne i prehrambene djelatnosti.

Studijski program ima za cilj da pruži obrazovanje koje je multidisciplinarno i u teoriji i praksi i da na taj način obezbijedi potrebne stručne kompetencije za obavljanje širokog spektra aktivnosti iz ove oblasti. Preciznije rečeno, cilj ovog studijskog programa jeste obrazovanje kadrova za društveni i privatni sektora i šire poljoprivredne djelatnosti, baviti se poslovima organizacije, proizvodnje, inoviranja, razvoja novih proizvoda na osnovu istraživanja, kao i planiranjem maksimalne dostupnosti raspoloživih resursa.

Cilj novog studijskog programa je i da student kroz obavezne predmete upozna osnovne teorijske odrednice, kao i multidisciplinarni karakter poljoprivredne nauke. Uz pomoć obaveznih i izbornih predmeta stiče stručne kompetencije za moguće zaposlenje u području planiranja boljeg i održivijeg iskorištavanja postojećih resursa i kreiranja novih. Obrazovanje stručnjaka iz ovog područja važno je kako za razvijene zemlje tako i one u razvoju, jer su problemi vezani uz prehranu, iako različiti, gotovo podjednako prisutni u svim zemljama

b) Ciljevi studijskog programa i ishodi učenja su uporedivi sa istim i /ili sličnim programima na visokoškolskim ustanovama u BiH i inostranstvu Program je usklađen sa studijskim programima nutrcionizma na fakultetima u regiji i Europi (Vidjeti Poglavlje 4. pod f) Usklađenost profesionalnih i akademskih zahtjeva i Poglavlje 9. Podudarnost sa najmanje dva studijska programa sa drugih ustanova iz zemalja potpisnica bolonjske deklaracije.

c) Ishodi učenja su utvrđeni i navedeni na svakom nivou studijskog programa, te su povezani sa standardima kvalifikacija, Kvalifikacijskim okvirom u BiH i Okvirom kvalifikacije
evropskog prostora visokog obrazovanja (FQ-EHEA) Prema dokumentu Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini, studijski program pripada nivou kvalifikacije 6, tip obrazovanja i obuke: prvi ciklus visokog obrazovanja. PremaMeđunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja (ISCED) pripada nivou 5B, te nivou 6 prema Evropskom kvalifikacijskom okviru
(EQF). Prema Evropskom okviru visokoškolskih kvalifikacija (EHEQF) predloženi studjski program pripada studiju prvog ciklusa.

Nakon uspješnog završetka studijskog programa student stiče zvanje Bachelor inžinjer nutricionizma Polaznik koji završi dodiplomski studij Nutricionizma bit će osposobljen za rad na poslovima vezanim uz procjenu kvalitete prehrane i davanje savjeta usmjerenih na njezino poboljšanje s ciljem održavanja zdravlja i prevencije mogućih oboljenja prouzrokovanih neadekvatnom perehranom.
Ishodi učenja na nivou studijskog programa definirani su u skladu sa zahtjevima strukovnih udruženja i tržišta rada, nastavkom školovanja, općim društvenim potrebama i standardima kvalifikacijskog okvira.

Student će nakon završenog studija:
- znati da razjasni, utvrdi i prioritizira faktore koji oblikuju kompleksni lanac snabdijevanja hranom
od proizvodnje i prerade, transporta i finalne pripreme hrane, te razumjeti kako oni utiču na
prehrambenu vrijednost hrane i prehrambene navike,
- moći pratiti i analizirati načine ishrane i oblikovati izbalansiran obrok, (re)definisati recepture za
proizvode i učestvovati u razvoju novih balansiranih prehrambenih i ugostiteljskih objekata,
- znati da tumači na koji način hrana i prehrambene navike utiču na dobrobit pojedinca i društva, te
kako oblikovati javne politike koje promovišu pozitivne navike,
- znati da argumentira, prepoznaje i aktivno izvještava o održivim zdravim prehrambenim navikama
i njihovom povezanošću sa elementima područja (tradicionalni načini pripreme hrane i načini
konzumiranja),
- moći da analizira i sistematizira rizike po zdravlje ljudi i životinja, te predloži metode kontrole i
sigurnosti hrane u cijelom prehrambenom lancu, a posebno u objektima javne ishrane i objektima
koji nude catering i manipulišu s hranom,
- razumjeti potrebe modernog čovjeka, te pravce evolucije tih potreba,
- moći provesti istraživanje na osnovu poznavanja metoda koje se koriste u oblasti nutricionizma,
statistički ih obraditi i prezentirati,
- koristiti naučnu i stručnu literaturu u cilju provođenja istraživanja, unapređenja struke i
cjeloživotnog obrazovanja.