Agromediteranski fakultet realizirao stručne radionice za mostarske srednjoškolce i akademsku zajednicu

Danas 26.10.2026 u organizaciji Agromediteranskog fakulteta Univerziteta „Džemal
Bijedić“ u Mostaru, je uspješno realiziran ciklus stručno-edukativnih radionica
namijenjenih učenicima JU Srednja građevinska škola Mostar, akademskoj zajednici i
ostalim zainteresovanim akterima.

Program, strukturiran kroz dva krovna tematska modula –

„Klimatske promjene i proizvodnja hrane“te „Zeleni zidovi i krovovi –
Arhitektura u službi prirode“– imao je za cilj transfer specifičnih naučnih saznanja i
aplikativnih rješenja u rješavanju aktualne klimatske krize.

Primarni fokus ove institucionalne suradnje bio je usmjeren na interdisciplinarni
pristup, odnosno na uvezivanje agronomskih i građevinskih standarda koji definiraju
održivi razvoj urbanih i ruralnih sredina. Kroz detaljnu analizu ekoloških pritisaka s
kojima se suočava regija Hercegovine, predavači s Agromediteranskog fakulteta su
kroz seriju specijaliziranih izlaganja detaljno obrazložili sljedeće tematske oblasti:

Zeleni zidovi i krovovi – Arhitektura u službi prirode: S obzirom na stručni profil
učenika, ova tema je raščlanila tehničke i agronomske aspekte zelene infrastrukture
kao odgovora na betonizaciju gradova. Detaljno su analizirani slojevi zelenih krovova
(hidroizolacija, zaštita od korijenja, drenaža, filterski slojevi i supstrati). Objašnjena je
razlika između ekstenzivnih krovova s niskim raslinjem koji zahtijevaju minimalno
održavanje (rod Sedum) i intenzivnih krovnih vrtova, kao i uloga vertikalnih vrtova
(zelenih zidova) koji služe kao zvučna i toplotna izolacija fasada te redukuju efekt
urbanih toplotnih otoka.

Klimatske promjene i zaštita bilja: Istaknuto je kako porast globalnih temperatura i
promjene u režimu padavina izravno utječu na pojavu, rasprostranjenost i intenzitet
biljnih bolesti te štetnika. Učenicima je predočeno kako klimatske promjene pogoduju
širenju invazivnih vrsta, pri čemu je naglašena važnost integralne i biološke zaštite
bilja, smanjenje upotrebe hemijskih sredstava te primjena modernih sistema za rano
upozoravanje.

Uticaj klimatskih promjena na uzgoj povrća: Fokus je stavljen na ranjivost
povrtlarstva na otvorenom prostoru uslijed ekstremnih temperatura i sušnih perioda u
mostarskoj regiji. Prezentirana je nužnost transformacije sektora kroz prelazak na
zaštićene prostore (staklenici i plastenici) gdje je moguće kontrolisati mikroklimu,
uvođenje mreža za sjenčenje, primjenu malčiranja tla radi očuvanja vlage te
uvođenje modernih, hidroponskih sistema uzgoja.

Vinova loza i klimatske promjene: Kao jedna od najosjetljivijih i najvažnijih grana
poljoprivrede u Hercegovini, vinogradarstvo je pod direktnim uticajem klimatskih
kolebanja. Topliji valovi uzrokuju ubrzano sazrijevanje grožđa, što dovodi do
povišene razine šećera i alkohola u vinu uz pad kiselina, čime se mijenja autentični
profil tradicionalnih sorti poput Žilavke i Blatine. Predstavljene su strategije adaptacije
kroz prilagodbu uzgojnih oblika, upravljanje lisnom masom i uvođenje sistema "kap
po kap".

Klima i dezertifikacija: Ova tema je direktno povezala ekološki i građevinski aspekt
kroz analizu progresivne degradacije zemljišta u sušnim i polusušnim područjima.
Područje Hercegovine, zbog svojih specifičnih krških karakteristika, podložno je
gubitku plodnog sloja tla i eroziji, pa je naglašena važnost podizanja vjetrobranskih
pojaseva, pravilnog upravljanja vodnim resursima i provođenja mjera protiv erozije.

Očuvanje biodiverziteta u BiH: Naglašena je važnost očuvanja visokog stepena
biološke raznolikosti i endemizma u Bosni i Hercegovini. Učenicima je objašnjeno
kako očuvanje starih, autohtonih sorti (prirodno otpornijih na lokalne bolesti i sušu)
predstavlja ključni faktor za dugoročnu prehrambenu sigurnost zemlje, uz
predstavljanje koncepta rada banaka gena.

Uticaj klimatskih promjena na proizvodnju džemova: Kroz ovaj praktični primjer
prerađivačke industrije, objašnjeno je kako stabilnost prehrambenog sektora u
potpunosti ovisi o primarnoj poljoprivredi. Ekstremni vremenski uslovi (mraz, suša,
grad) drastično smanjuju prinose i kvalitetu voća (smokva, šljiva, kajsija), što uzrokuje
nedostatak sirovina i rast troškova proizvodnje, a kao rješenje ponuđeno je uvođenje
otpornijih sorti i modernih tehnologija konzerviranja.

„Interdisciplinarno povezivanje agronomije i građevinske struke predstavlja conditio
sine qua non za projektovanje i izgradnju klimatski otpornih gradova budućnosti.
Evaluacija tehničkih aspekata, poput spojeva izolacionih materijala i vegetativnih
supstrata, pobudila je profesionalni interes kod učenika, što potvrđuje opravdanost
ovakvih edukativnih inicijativa,“ navedeno je u službenom saopćenju organizacionog
odbora Agromediteranskog fakulteta.