Studirati na Agromediteranskom fakultetu

Pandemija, uzrokovana CORONA virusom (Covid-19), kojoj smo svi svjedoci poslijednjih mjeseci, pokazala je još jednom ono što većina ljudi iz privrednog sektora svake zemlje jako dobro zna, a to je neophodnost domaće proizvodnje.

Dovoljna je bila pojava jednog „malog, nevidljivog“ organizma pa da se preko noći zatvore sve granice i da cijeli „svijet stane“.

Kako je stanovništvo cijelog svijeta regaovalo na početku pandemije?

Tako što smo svi, po inerciji, pohrlili u prodavnice i velike tržne centre.

Šta smo kupovali?

Nismo kupovali ni cipele, ni haljine, ni kapute.... nismo kupovali ni nove automobile ni nove stanove ili kuće...

Kupovali smo hranu, velike, pa često i nepotrebno velike količne, brašna, ulja, šećera.....

Naravno, jer bez svega prije navedenog (odjeće, obuće, automobila, kuća, luksuznih stanova) možemo nastaviti život, sve to navedeno ima alteranitivu, ima zamjenu. Jedino što nema alternativu ili zamjenu jeste hrana.

Da bi ljudski organizam normalno funkcionisao, svi mi, bili muškarci ili žene, djeca ili starije osobe, bili bijele, žute ili tamne boje kože, bili ljekari, zidari, advokati, automehaničari, ekonomisti, inženjeri raznih profila...., svi moramo da unosimo hranu u organizam barem tri puta dnevno, a nutricionisti u posljednje vrijeme govore i da je to pet puta dnevno.

Dakle, i u normalnim situacijama, kao i u vanrednim prilikama, stalno i zagarantovano tržište ima hrana. Pogotovo domaći proizvodi za koje znamo odakle dolaze i kakve su kvalitete, a koja je u pravilu uvijek bolja, sigurnija i zdravija od bilo kojeg uvoznog za koje često i ne znamo ni porijeklo, ni način proizvodnje, način transporta i svega drugog što može da utiče na kvalitet proizvoda.

O važnosti domaće proizvodnje govori i odluka Vlade FBiH, a koja je donesena krajem marta ove godine, da se za proljetnu sjetvu na području FBiH, umjesto dosadašnjih, ubičajenih, 500.000 KM izdvoji 9 miliona KM i dodijeli poljoprivrednim proizvođačima. Također se preporučuje i svim nivoima vlasti da bez ikakvih naknada dodijele zemljišta svima koji su zainteresovani za proizvodnju hrane (https://www.biznisinfo.ba/jos-devet-miliona-km-za-podrsku-poljoprivredi-u-fbih/, https://bhrt.ba/1132128/za-proljetnu-sjetvu-obezbijedeno-devet-i-po-miliona-km/, https://www.agroklub.ba/financiranje/za-podrsku-agraru-obezbjedeno-jos-9-miliona-km/59251/)

Davno je rečeno i opštepoznata činjenica je da samo zemlje koje mogu same prehraniti svoje stanovništvo su zaista nezavisne zemlje.

Kako proizvesti visokokvalitetno voće, povrće, vinovu lozu, cvijeće ?

Kako ekološki ispravno proizvoditi hranu?

Kakva je nutritivna vrijednost ovih proizvoda?

Kako sačuvati proizvode od različitih kontaminanata i sačuvati njihovu zdravstvenu ispravnost?

Kako tehnološki preraditi hranu, a sačuvati njen kvalitet?

Kako ove proizvode plasirati na tržište, kako ih reklamirati?

Kako osnovati OPG (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) i kako pametno i sigurno investirati u poljoprivrednoj proizvodnji?

Ovo su samo neka od pitanja na koja ćete dobiti odgovore ako postanete student Agromediteranskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.