NOVI STUDIJSKI PROGRAM NUTRICIONIZAM

 

Nutricionizam ili nauka o prehrani je primijenjena prirodna nauka koja proučava odnos između čovjeka i hrane te implikacije koje proizlaze iz tog odnosa i reflektiraju se na sociološki, psihološki, fiziološki, hemijski i biohemijski aspekt života. Namjeru za pokretanje dodiplomskog studija „Nutricionizma“ vidimo u sve izraženijoj potrebi za obrazovanjem stručnih kadrova koji će biti osposobljeni za rad na poslovima vezanim uz sigurnost i kvalitetu hrane, za rad na planiranju i organizaciji prehrane te pripremi hrane, edukaciji i promociji zdravlja. Ovaj prijedlog studija nutricionizma je savremeno koncipiran program multidisciplinarne prirode S obzirom na razvoj nauke, tehnike i tehnologije, otvoren je prostor za proizvodnju tzv. „nove hrane“, pa   bi završetkom ovog studijskog programa dobio  stručni kadar koji je kompetentan da odgovori na ove zahtjeve. U središtu pažnje je prehrana čovjeka kao važan faktor u očuvanju zdravlja i obavljanju njegove svakodnevne aktivnosti. Da bi mogli kompetentno i visokoprofesionalno riješavati pitanja vezana uz prehranu, hranu i zdravlje, nužno je da na dodiplomskom nivou studenti steknu znanja o savremenim spoznajama iz temeljnih naučnih polja i grana poput hemije, biohemije, biologije, genetike, humane fiziologije, toksikologije i mikrobiologije, te sociologije i psihologije.  

Kombiniranjem teoretskih osnova i praktičnih iskustava studenti stiču vještine koje će im omogućiti da djeluju kao kompetentni profesionalci u području nauke o hrani i nutricionizma. Specifičnost ovog studija jest usmjerenost prema prehrani i biljnim kulturama, kao i hranu životinjskog porijekla te njihovoj ulozi održavanju zdravlja.

Nastavni kadar obuhvata stručnjake iz prirodnih nauka, agronomije, prehrambenih tehnologa, društvenih nauka i ljekara.

 

Prehrambeni sistem obuhvata sve elemente (okoliš, ljude, impute, procese, infrastrukturu, institucije itd.) i aktivnosti uključene u proizvodnju, preradu, distribuciju, pripremu i potrošnju hrane, kao i rezultate tih aktivnosti, kao što su socioekonomski i ekološki ishodi. Poljoprivreda osjetljiva na prehranu je strategija za osiguranje proizvodnje raznolike ponude pristupačne, hranjive, kulturno relevantne i sigurne hrane u dovoljnoj količini i kvaliteti da zadovolji prehrambene potrebe stanovništva na održiv način. Spoznaja da rješavanje pitanja prehrane zahtijeva djelovanje u svim fazama prehrambenog lanca – od proizvodnje preko prerade do maloprodaje i potrošnje – rezultiralo je širim fokusom koji obuhvata cijeli prehrambeni sistem. Učiniti poljoprivredni i prehrambeni sistem osjetljivijim na prehranu podrazumijeva rješavanje kvalitete ulaza, proizvodnje, rukovanja nakon žetve, prerade, maloprodaje i potrošnje kako bi se potrošačima pružila sigurna i hranjiva hrana tijekom cijele godine. Poljoprivreda i prehrambeni sistemi osjetljivi na prehranu doprinose poboljšanju zdravlja ljudi osjetljivi na prehranu doprinose poboljšanju zdravlja ljudi.   Tokom cijele godine. Poljoprivreda i prehrambeni sistemi osjetljivi na prehranu doprinose poboljšanju zdravlja ljudi.

 

1. OPĆI PODACI O STUDIJSKOM PROGRAMU

 

Predloženi studijski program se realizuje kao dodiplomski studij koji traje šest semestara sa ukupno 180 ECTS kredita, a što je 30 ECTS kredita po semestru ili 60 ECTS kredita u jednoj godini. Jedan ECTS bod pretpostavlja 25 sati rada studenta.

 

 

a.	Naziv	Nutricionizam
b.	Nivo (ciklus)	Dodiplomski studij, I CIKLUS
c.	Broj ECTS bodova	180
d.	Vrsta studija	Akademski dodiplomski studij
e.	Zvanje	Bachelor inžinjer nutricionizma
f.	Područja, polja obrazovanja	4. Područje biotehničkih nauka, 4.01. Poljoprivreda (agronomija)
g.	Način izvođenja	Studij se izvodi kao redovni uz plaćanje.
h.	Nosilac i izvođač studijskog programa	Agromediteranski fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“u Mostaru
i.	Partneri	-

 

2. DOKAZI O POSTOJANJU DRUŠTVENO-EKONOMSKE POTREBE ZA OBRAZOVANJEM DATOG PROFILA STRUČNJAKA I USKLAĐENOST SA STRATEGIJOM/PRAVCIMA RAZVOJA UNIVERZITETA

Kao dokaz za potrebom ovakvog profila stručnjaka može poslužiti i Odluka vlade Federacije BiH objavljena u Službenim novinama Federacije BiH, br.73 strana 7, od 14. 09. 2022. godine gdje je pod šifrom 2145.050 navedeno novo zanimanje “inžinjer nutricionizma”. Budući da  na području  Hercegovačko-neretvanskog kantona ne postoji studijski program iz područja nutricionizma na dodiplomskom studiju,  pokretanje ovog studijskog programa je  neophodno za ovo područje. Također, najnoviji trendovi u nutricionizmu vode ka tzv. personaliziranoj prehrani, odnosno, dostignuća u oblasti nutrigenomike, govore o tome da individualne genetske predispozicije traže individualan način prehrane, što je još jedan dokaz o potrebi za stručnjacima iz ove oblasti.

Također, ukazuje se i potreba za savjetodavniom uslugama u prehrambenoj industriji na svim nivoima vezano za proizvodnju nutritivno visoko kvalitetne hrane kao i proizvodnju tzv. “nove hrane”.

Nakon završenog studija,  Bachelor inžinjer nutricionizma može se zaposliti u:

- velikim i malim prehrambenim postrojenjima,

- mikrobiološkim, fizikalnim, hemijskim i senzornim laboratorijima za ispitivanje kvalitete prehrambenih proizvoda

 - u centrima za promicanje zdrave prehrane,

-u distribucijskim centrima, trgovine s hranom i / ili prehrambenim dodacima za očuvanje zdravlja,

- u nevladinim organizacijama,

- na fakultetima i stručnim institucijama,

-  u djelatnostima vezanim za edukaciju potrošača,

- u institucionalnoj prehrani u tvornicama, u zdravstvu, u ustanovama s posebnim programima prehrane, u uslugama povezanim s prehranom

-u javnim zdravstvenim ustanovama

 

 

Ubrzan način života kojim se živi u 21. vijeku rezultira hroničnim nedostatkom vremena za posvećenost sebi i ljudima oko sebe današnjeg savremenog čovjeka. Jedna od poslijedica takvog načina života je i stres koji je, prema savremenoj medicini, dijagnosticiran kao hronična bolest. Jedan od načina preovladavanja stresnih stanja je i odabir adekvatne prehrane namirnicama visoke nutritivne, a umanjene kalorijske vrijednosti kao i sport i rekreacija. Budući da, usljed nedostatka vremena i nedovoljne upućenosti u ovu problematiku, današnji savremeni čovjek ne može sam da adekvatno odgovori na pomenute potrebe, to mu je neophodna stručna pomoć. Na te i takve potrebe, sasvim kompetentno, može da odgovori profil stručnjaka iz oblasti nutricionizma. Oni su obrazovani kako za individualan rad sa savkim pojedincem posebno tako i za rad u grupama načinjenim prema polnoj, dobnoj ili profesionalnoj orjentaciji i slično.

 

 

 

 

1. Ciljevi studijskog programa

 

Ciljevi studijskog programa su da obrazuje kadrove iz oblasti nutricionizma, koji će istovremeno steći niz potrebnih znanja o uticaju prehrane na funkcionisanje ljudskog organizma općenito. Također,  na osnovu stečenog znanja, vještina i kompentencija, bit će osbosobljeni uzeti aktivno učešće u proizvodnji, kako postojećih prehrambenih proizvoda, tako i u kreiranju nove hrane i  proizvodnji u specifičnim uslovima uz primjenu inovativnih rješenja i drugih znanja i vještina, a od značaja za rad u osnovnim sektorima poljoprivredne i prehrambene djelatnosti.

Studijski program ima za cilj da pruži obrazovanje koje je  multidisciplinarno i u teoriji i praksi i da na taj način obezbijedi potrebne stručne kompetencije za obavljanje širokog spektra aktivnosti iz ove oblasti. Preciznije rečeno, cilj ovog studijskog programa jeste obrazovanje kadrova za društveni i privatni sektora i šire poljoprivredne djelatnosti, baviti se poslovima organizacije, proizvodnje, inoviranja, razvoja novih proizvoda na osnovu istraživanja, kao i planiranjem maksimalne dostupnosti raspoloživih resursa.

Cilj novog studijskog programa je i da student kroz obavezne predmete upozna osnovne teorijske odrednice, kao i multidisciplinarni karakter poljoprivredne nauke. Uz pomoć obaveznih i izbornih predmeta stiče stručne kompetencije za moguće zaposlenje u području planiranja boljeg i održivijeg iskorištavanja postojećih resursa i kreiranja novih.

Obrazovanje stručnjaka iz ovog  područja važno je kako za razvijene zemlje tako i one u razvoju, jer su problemi vezani uz prehranu, iako različiti, gotovo podjednako prisutni u svim zemljama.